Izložba fotografija mladeži Europe
Na natječaju Hrvatskog fotosaveza sudjelovao je 61 mladi autor iz čitave Hrvatske sa sveukupno 690 radova.
 |
Temeljem odabira Prosudbenog tijela (dr. sc. Vjekoslava Sanković Simčić i profesor Vladimir Gudac) Hrvatsku na međunarodnoj izložbi predstavlja slijedećih 10 mladih fotografa:
1. Marija Fiala, Srednja škola-Gimnazija Petrinja (fotografija "Kotle" Istra)
2. Saša Kalčik, Srednja strukovna škola Varaždin (fotografija "Varaždin")
3. Duje Klarić, Fotoklub Split-Tehnička škola Split (fotografija "Kažun" okolica Vodnjana)
4. Lovorka Korica, Fotoklub Bjelovar-IV. osnovna škola Bjelovar (fotografija "Bjelovar")
5. Maja Kutleša, Fotoklub Novska, Osnovna škola Novska (fotografija "Dubrovnik")
6. Valentina Mijatović, Osnovna škola Velika Mlaka (fotografija "Ukras na mrtvačnici u Crkvi sv. Barbare" Velika Mlaka)
7. Maja Ostojić, Centar tehničke kulture Osijek-Osnovna škola Vijenac (fotografija "Kapelica" Vukovar)
8. Helena Radić, Fotoklub Novska-Osnovna škola Novska (fotografija "Stare košnice" okolica Novske)
9. Anja Strelec, Fotoklub Sloboda VIS- V. osnovna škola Varaždin (fotografija "Dvorac Maruševec")
10.Danko Stjepanović, Srednja škola Bol, Brač (fotografija "Zmajeva špilja" otok Brač)
 |
O samoj izložbi:
Hrvatski fotosavez odazvao se pozivu Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 27.veljače 1998. Godine i izborom radova osigurao sudjelovanje mladih hrvatskih fotografa na izložbi III. međunarodni fotografski doživljaj baštine u sklopu obilježavanja Europskih dana baštine 1998. U toj manifestaciji sudjeluje 7 zemalja i 5 pokrajina iz još triju zemalja, koje su usmjerile razmjerno veliki broj mladih na fotografiranje kulturne baštine.
Hrvatski je fotosavez proveo natječaj na temu "Kulturna baština" i u Republici Hrvatskoj priredio međunarodnu izložbu fotografija mladih odabranih na sličnim natječajima u svim europskim zemljama i pokrajinama sudionicima manifestacije. Međunarodna izložba održava se u Strasbourgu u Palači Europe i u svakoj zemlji / pokrajini sudionici manifestacije. Domaćin manifestacije je Katalonija, a pokrovitelj Vijeće Europe. Odjel za kulturu Katalonske administracije objavio je katalog izložbe s reprodukcijama odabranih fotografija, a najuspješnije autore nagradio je diplomom gospodin Raymond Weber, ravnatelj za prosvjetu, kulturu i šport Vijeća Europe. Najuspješniji su autori sudjelovati i na završnoj svečanosti u prosincu 1998. u Strasbourgu.
Gospođa Blanka Glavica - Ječmenica, dopredsjednica udruge Prijatelji dvorca Maruševca, o izložbi:
Udruga Prijatelji dvorca Maruševca, inicijator i promicatelj kulturnih zbivanja u dvorcu Maruševcu djeluje pune dvije godine. Kroz to vrijeme imali smo priliku sretati mnoštvo zanimljivih ljudi, dragih osoba, kojima je kao i nama stalo do očuvanja hrvatske kulturne baštine, ljudi koji znaju prepoznavati prave vrijednosti.
Jedan od takovih susreta bio je i sa članovima Hrvatskog fotosaveza, odnosno Fotokluba Sloboda VIS Varaždin. Rezultat tog susreta bila je dvodnevna fotoradionica u dvorcu Maruševcu, u kojoj su sudjelovali mladi fotografi iz Bjelovara, Čakovca, Ludbrega, Karlovca, Novske i Varaždina. Ti mladi ljudi unijeli su život u staro zdanje i naš je Dvorac živio dahom prohujalih vremena, u ambijentu povijesnih kostima, glazbe i kočija. Vođeni stručnom, znalačkom rukom voditelja, mladi, oni ispred i oni iza objektiva fotoaparata, ovjekovječili su čudesan doživljaj nekih prošlih vremena u dvorcu.
Kao logičan nastavak uslijedila je jesenas izložba nastalih radova u dvorcu Maruševec. Izložba je bila izuzetno dobro posjećena, što govori o kvaliteti izloženih radova, a potvrđuju i pohvale ostalih gradova Hrvatske gdje je izložba postavljena. No to nije sve. Na međunarodnoj izložbi fotografskog doživljaja baštine, u okviru obilježavanja Europskih dana baštine, Hrvatsku predstavlja desetero mladih fotografa, a među njima i dvoje sudionika fotoradionice Maruševec 98. Štoviše, jedna od tih fotografija na izložbi fotografija mladeži Europe, postavljenoj istovremeno u deset Europskih gradova, fotografija je dvorca Maruševca. Tako je naš dvorac "obišao" Europu, a ovom izložbom nakon Zagreba vraća se svom ishodištu.
Maruševec je ponosan na mlade fotografe, mlade ljude koji će znati očuvati kulturno naslijeđe i stvarati nove vrijednosti. Napokon, ljubav se ljubavlju vraća.
Pročitajte što je o izložbi "III. MEĐUNARODNI FOTOGRAFSKI DOŽIVLJAJ BAŠTINE 1998." profesor Vladimir Gudac napisao u katalogu izložbe.
Različiti pristupi i metode u likovno - vizualnom obrazovnom procesu omogućavaju kreativni pristup nekoj temi. Različiti mediji, izražajna sredstva, shodno svojim tehnološkim zakonitostima jesu ili nisu pogodna za obradu teme. Mladi ljudi danas, u ubrzanom tempu života, obasuti sa svih strana raznovrsnim informacijama, nažalost, nisu dovoljno educirani na način koji bi im omogućio kritički odnos prema svijetu koji ih okružuje i koji je, općenito gledavši, komercijalno usmjeren. Fotografija obilno pridonosi tom virtualnom svijetu jednodimenzionalno interpretirane svagdašnjice. Ubrzani razvoj fotografske tehnologije stvara uvjete lakoće, pretvara svijet u trenutak potrošenog pogleda, u ono što se zaboravlja prije nego li se shvati, o čemu se ustvari radi. Edukativni program vezan za fotografiju valja danas usmjeriti prema doživljaju stvarnosti koji nije potrošiv u malom djeliću sekunde. Nije, dakle, svejedno snima li se brzo potrošiv "objekt" ili onaj koji je opstao stoljećima na istom mjestu. Snimati, primjerice, arhitektonsko - ambijentalne cjeline minulih tisućljeća ili stoljeća znaći, zapravo, negiranje brzine, afirmaciju nadvremenosti, ali i bilježenje postojećeg stanja.
Mlad čovjek, gledajući kroz tražilo fotoaparata, doživljava vrlo složene psihološke reakcije, opservira izolirane objekte ili prizore i tako ih slaže u "arhivu" svojeg budućeg "osobnog muzeja" kao reference - putokaze između prošlosti i budućnosti. Manualna obrada (crtež, slika, grafika, prostorni model ili slično) ne bi mu omogućila relativno lagan put do precizne slike onoga što promatra. Kasnije, pogled na sliku vraća, rekonstruira detaljno promatrani objekt, neiskrivljen, iako viđen na osobni način. Ukoliko je želja, iskazana na svim ozbiljnim mjestima, svih stručnjaka i institucija, da se baštini obrati posebna pozornost, onda je dakle objekt prošlosti ONO što je važno! U tom slučaju fotografski zapis (kao TAKOĐER VAŽAN DIO KULTURE) kao kultura slike, jest uvijek iznova nova svježa interpretacija. Sama slika iznova vrednuje viđeno - snimljeno i izmiče banalizaciji, primjerice turističkim, modnim ili bilo kojim drugim tržišno - komercijalnim aplikacijama baštine.
Samo svijest o tome da povijesne tvorevine imaju duboko humanu vrijednost može tu baštinu čuvati i napokon spasiti od propadanja. Dječja psiha, koja još nije (ali često već i je) toliko indoktrinirana potrošnjom, može pokazati svijetu odraslih sa svoga stajališta novo uočenu vrijednost staroga. U svim takvim slučajevima odmaknuti pogled, zagledanje u naoko neatraktivni detalj, ili pak u "potrošeno" opće mjesto, bit će posebno nagrađen uspješnim snimkom, malim likovno - vizualnim remekdjelom u kojem je zalog uspješnosti uistinu podijeljen na 3 dijela: na prvome ostaje atraktivnost i vrijednost samog objekta, na drugom je mjestu novi, mladi promatrač i interpretator, a na trećem njegova umjetnost u baratanju suvremenom foto - tehnologijom. U sklopu tog sustava vrijednosti, svaki promatrač tih fotografija može za sebe "uknjižiti" neku kulturnu dobit.
Ako želite pročitati opis slijedeće aktivnosti pritisnite gumb "slijedeća aktivnost".
Program u Hrvatskoj organizirao i izložbu postavio: Predrag Bosnar